Osnovna škola Milna Brač

Imate problema s učenjem? Nikako da dobijete dobru ocjenu? Dugo učite ali čini se da nema učinka, čak ni pomaka na bolje? Kampanjac ste koji na kraju polugodišta panično pokušava ispraviti ocjene? Roditelji vas zbog toga gnjave, a profesori baš i ne razumiju?

Ako ste se prepoznali barem u jednom od ovih pitanja, savjetujemo vam da nastavite čitati jer imamo jednu dobru i jednu lošu vijest za vas. Kao prvo – za svoje ocjene uglavnom ste krivi sami (to je bila loša vijest). Dobra vijest je da imamo rješenje – slijedite naše savjete i primite se učenja!

1. Nahrani svoj mozak jer će bolje pamtiti

Riba, soja, jaja, povrće, gljive, sjemenke, orašasti plodovi, ružmarin i tekućina poput čaja i vode, jako je zdrava i korisna za mozak. Od njih nam mozak radi brže, svježiji je, lakše stvara i čuva pamćenje te nadoknađuje masnoće koje gubi dok razmišlja.

Također su vrlo preporučljivi: B1 i B2 vitamini (nalazimo ih u grašku, grahu, orasima, mesu, mlijeku, jajima, žitaricama), beta-karoten koji je ključan za pamćenje (zeleno povrće, mrkva, naranče) te cink, koji sprječava depresiju, senilnost i slabo pamćenje (morski plodovi, cjelovite žitarice, južno voće).

Potrebno je izbjegavati zasićene životinjske masti (mast, maslac, masno meso, masne sireve i mlijeko) i alkohol, jer se tom hranom smanjuje dotok krvi u mozak, a samim time i sposobnost učenja i pamćenja.

2. Odredi svoj cilj

Nije isto učiti "samo da bi bilo pozitivno" ili za odličnu ocjenu. Zašto? Jer sam cilj čini ogromnu razliku u volji za učenjem. Usporedi samo najboljeg i najlošijeg učenika u svom razredu. Premda ne mora značiti da onaj najlošiji ne bi htio biti puno bolji, ali očito je da nema osobitu volju raditi malo više za bolju ocjenu. S druge strane, najbolji učenik vjerojatno ulaže puno od svojeg vremena i mogućnosti u svoje (očito uspješne) ocjene i ciljeve.

Nakon što sam sa sobom odlučiš koji su tvoji ciljevi i do koje mjere želiš uspjeti, tek tada možeš krenuti dalje.

3. Organiziraj svoje vrijeme i mjesto za učenje

Prije samog učenja potrebno se odlučiti, a zatim i organizirati – kako, kada i gdje učiti.

Ako dolaziš sa nastave npr. u 14 sati, a moraš nešto obaviti u 17 sati (trening, glazbena škola ili sl.), moraš znati da ta tri sata i nisu baš puno vremena te ih moraš dobro iskoristiti. Kada dođeš sa nastave, odmori se npr. pola sata, a onda sat vremena uči. Ovo je samo primjer, svatko ima drugačiji radni dnevni ritam i drugačije sposobnosti, pa će se svatko prilagoditi onome što vrijedi za njega.
Organiziraj mjesto koje ti služi samo za učenje. Pobrini se da to mjesto bude dobro osvijetljeno, da nema prevelike buke i da po mogućnosti nema pogled kroz prozor. Sve će ti to pomoći da ti pozornost bude usmjerena na učenje.
Svakodnevnovrijeme koje si odrediš za učenje neka bude ono kad se osjećaš odmorno i to u svom mirnom kutku gdje te glazba, televizija i slično neće ometati. Važno je postići stalnost – vremena, prostora, načina.

4. Odmaraj se kontinuirano

Možda zvuči čudno, ali koliko god puno gradiva imaš za naučiti, a uz to nemaš puno vremena, poslije određenog vremena učenja (45 minuta do sat vremena) MORAŠ napraviti pauzu od 5-15 minuta. Zašto? Jer će ti mozak previše raditi ako učiš duže od nekih prosječnih sat vremena, i svako duže prisiljavanje da učiš neće uopće biti korisno, što ćeš uočiti tek kasnije.

Također, nemoj se dovoditi u situaciju da učiš po noći jer ćeš misliti da učiš i pamtiš, a mozak će ti se samo preopterećivati jer je ionako već umoran od cijelog dana. Ni takvo učenje neće previše uroditi plodom.

5. I na kraju – nagradi se!

Kad ispitaš koliko si i kako dobro naučio gradivo (najbolje je da zamoliš brata/sestru, roditelje ili prijatelja da te ispita) i vidiš da si naučio do razine do koje želiš – nagradi se! Napravi nešto što jako voliš, npr. izađi i prošeći se, nazovi prijatelja, odite u kino ili sl. Dio vikenda obavezno odvoji za odmor i zabavu.